 |
| Nigdje na Velebitu nije se na okupu našlo toliko stjenovitih vrhova kao ovdje. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Površina parka iznosi 109
km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen. Do sada je u Parku otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće (visinska razlika 1392 metra), otkrivena 1999. godine. U Lukinoj jami pronađena je dosad i nepoznata životinja iz reda pijavica; ne samo endemska špiljska vrsta nego i endemska porodica, kojeg su hrvatski biolozi nazvali Croatovranchus mestrovi. |
|
|
 |
| U sklopu Parka nalaze se botanički rezervat "Visibaba", u kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt, kojega je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine. Šumski rezervat "Borov vrh" s odlično očuvanim autohtonim sastojinama crnog bora. Na jugoistočnoj granici Park se približava specijalnom rezervatu šumske vegetacije, Štirovači u kojoj se nalazi jak i nepresušan izvor pitke vode. |
|
| Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. Najljepši vrh u sjevernom Velebitu, koji se diže se iz nepreglednog šumskog bogatstva, je Veliki Kozjak (1629 m). S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. |
| Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koje svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru. |
|
|
 |
| Osim samog Nacionalnog parka, ovaj dio Hrvatske odlikuje se i drugim turističkim atrakcijama. U neposrednoj blizini Parka nalaze se sela Krasno i Kuterevo u kojima posjetitelji mogu uživati u autohtonom ruralnom ambijentu. Posljednjih godina selo Kuterevo poznato je i po Utočištu za mlade medvjede, prvom i za sada jedinom utočištu takve vrste u Hrvatskoj. Utočište pruža skrb medvjedićima koji su ostali bez majke i koji bi bez ljudske pomoći teško preživjeli sami u prirodi. Nažalost, medvjedi koji jednom dođu u utočište u njemu ostaju do kraja života, jer kad se jednom naviknu na ljude i na činjenicu da im ljudi priskrbljuju hranu, više se ne mogu snaći sami u divljini, a njihovo razmnožavanje u utočištu je onemogućeno. |
|
|
 |
 |
|
 |
|
|
|
